Tekija

 

 

Bosna Prkosna od Sna!

 

Svaka Drzava ima svojih cari, prirodnih ljepota i svoju Historiju, no malo je drzava koje su ovako bogate kao sto je nasa Bosna i Hercegovina!

Uprkos razaranju i uprkos svim ubilackim pokusajima dusmana, Bosna se ponovo dize iz pepela, nemoze dusman razorit koliko Bosanac stvorit, niti dusman pobit koliko Bosanka rodit!

"Inat Kuca" - Sarajevo

 

Bosna ima toliko prirodnih ljepota i svoju bogatu historiju da nikad nece biti dovoljno papira a ni Computera da zabiljeze sva ta bogatstva i cari, ipak pokusat cu da navedem neke pojedine cinjenice i docaram barem zehru onog sto se moze naci i vidjeti prolazom kroz Bosnu.

 

 Inat Kuca - U cilju izgradnje objekta Gradske vijeænice na Mustaj-pašinom mejdanu 1892.-1894. godine bilo je neophodno srušiti dva hana i jednu privatnu kuæu. Hanovi su srušeni, dok je vlasnik kuæe stari Benderija zahtijevao da mu se kao naknada isplati kesa dukata, a uz to da kuæa bude prebaèena, æerpiæ po æerpiæ, na drugu obalu Miljacke, nasuprot Vijeænice. Tako je i uraðeno, a zbog inata vlasnika kuæa je prozvana Inat kuæom. Inat kuæa reprezentira sarajevski ponos i tvrdoglavost. I dan-danas tu stoji kuæica pod imenom „Inat kuæa“. Enterijer za kuæu su, 2000 godine, kreirali sarajevski arhitekti Amir Vuk i Sead Gološ. U Inat kuæi se danas nalazi jedan od najpoznatijih restorana sa autentiènim bosanskim jelima.

 Vodopad Kravica -  Jugoistoèno od Ljubuškog nalazi se vodopad Kravice na Rijeci Trebižat. Sa širinom od 100 m i visinom od 25 m, Kravice su jedan od najveæih i zasigurno najimpresivnijih vodopada u Hercegovini. Voda je svojom snagom pada u podnožju vodopada napravila prirodni bazen. Ovo je omiljeno lokalno kupalište i izletište, a u zadnje vrijeme dolaze i turisti sa svih strana. Ovo mjesto je najbolje posjetiti u proljeæe kada je najviša razina vodopada a okolna priroda se zaogrnu blještavim zelenilom. Tokom sezone tu je par kafiæa u blizini izletišta, a postoji i nekoliko mjesta gdje se može postaviti šator.

 Morica Han -  je objekat Gazi Husrev-begovog vakufa koji je podignut u srcu sarajevske èaršije krajem XVI ili poèetkom XVII vijeka. Moriæa han je posljednji saèuvani karavan-saraj na našim prostorima.Prizemlje hana je služilo za smještaj konja i robe koja se odlagala u magaze, a na spratu su bile musafirske sobe i jedna velika prostorija kao zajednièki prostor za razgovore uz kahvu. U ovoj kahvani su se èesto odvijali sastanci sarajevskih prvaka kao i skupštine sarajevskih obrtnika te je kahvana Moriæa hana postala toliko znaèajna da je ušla i u sevdalinku.Danas je Moriæa han poslovno trgovaèki centar Gazi Husrev-begovog vakufa. Uprava Vakufa je nastojala da iznajmi prostore ovoga objekta za takve poslovne djelatnosti koje se po svojoj funkciji uklapaju u istorijski ambijent i daju mu novu dinamiku.
Tako je u desnom dijelu avlije i pripadajuæim magazama smještena robna kuæa perzijskih æilima "Isfahan" u kojoj se, pored originalnih perzijskih æilima mogu nabaviti i druge persijske rukotvorine. Sjeverni dio prizemlja i pripadajuæi prostor avlije koristi nacionaini restoran "Damla" koji nudi kompletan meni bosanskih specijaliteta, organizuje svadbene sveèanosti, a u vrijeme mjeseca ramazana se u ovom prostoru organizuju i zajednièki iftari. Lijevi dio avlije i pripadajuæih magaza koristi bosanska kafana "Divan" gdje se u atmosferi ovakvog ambijenta i zimi i ljeti mogu odvijati veoma ugodni razgovori i sastanci.

 Hutovo Blato - Ptièji rezervat Hutovo Blato je moèvara koju stvara podzemni vodeni sistem rijeke Krupe. Napaja se sa vapnenskog masiva Ostrvo koji dijeli Deransko i Svitavsko jezero. Ovaj rezervat je jedinstvena oaza u surovom i škrtom kršu zapadne Hercegovine. Idealan je za ljubitelje ptica i prirode, te porodica sa djecom jer je prepun slatkovodne ribe, divljih pataka, gusaka, liski, jastreba, èaplji, fazana, veprova i divljih konja. Kasnije se možete odluèiti za veoma kratku, ali pouènu šetnju koja polazi od hotela.

Hutovo Blato je udaljeno samo 5 km od Èapljine sa jasnimputokazima postavljenim na cesti M-17. Ulaz u park je slobodan tokom cijele godine. U parku postoji izletnièka zona, kafiæ/ restoran i nedavno obnovljeni hotel.

 Stolac - Ovo tiho, sunčano mjesto na jugoistoku koje je prepuno zadivljujuće Osmanlijske arhitekture je istinska poslastica onima koje intrigira antropologija, arheologija i historija. Ovo područje je bilo naseljeno prije 15,000 godina, što dokazuju crteži pronađeni u pećini Badanj, za koje eksperti procjenjuju da potiču 12000 -16000 godina prije nove ere.

 Vjetrenica - Nedaleko od maloga gradića Ravno i pravoslavnoga manastira Zavala nalazi se najveći sistem pećina otkriven u Bosni i Hercegovini - Vjetrenica. Pećinski kanali imaju ukupno 6 kilometara a zadivljujući Glavni kanal zadire 2,5 kilometara u utrobu zemlje. Staze namijenjene posjetiocima su jasno označene i osvijetljene. Među mnogim arheološkim pronalascima nalaze se i ostaci pećinskih medvjeda i leoparda, pećinski crteži čija starost se procjenjuje na 10,000 godina. 

 Blagaj Buna - Ovu regiju karakterizira raznolikost njenih nadzemnih i podzemnih voda. Izvorište Bune je jedno od najvećih i zasigurno najljepših u Evropi. Ovo je jedan od najfinijih primjera podzemne krševitih predjela. Voda izbija ispod 200 metarske litice i to u količini da u potpunosti samostalno formira rijeku Bunu. Stoga ne iznenađuje da je i turski sultan bio impresioniran, pa jer naložio da se do izvora napravi tekija. Ova kuća u 16. stoljeću je napravljena za potrebe derviškog reda, a i danas je najmističnije mjesto u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Nacionalni Park Sutjeska - Dom je jednoj od dvije preostale prašume u Evropi, zvanoj Perućica. Stabla bukve, visoka i preko 60 metara, kao i endemski crni borovi rastu na liticama koje štite ovu drevnu i zaista posebnu šumu. Vodopad Skakavac se može vidjeti sa vidikovca - ovaj 75-metarski vodopad je sakriven masivnom zelenom šumom koja prekriva dolinu. Rijeka Sutjeska uklesala je prelijepu dolinu u središtu parka i odvaja planinu Zelengoru od planina Maglić i Volujak. Najviši vrh Bosne i Hercegovine, Maglić 2,386 m, nalazi se u parku, na granici sa Crnom Gorom.

Prusac - Na nekoliko kilometara od Donjeg Vakufa nalazi se Prusac, najveće muslimansko sveto mjesto u Evropi. Svakog juna na hiljade muslimana hodočasti na Ajvatovicu.  Legenda o Ajvaz Dedi govori o velikoj žeđi koja je zaprijetila opstanku male planinske zajednice u Pruscu. Bilo je veoma malo vode jedva dostatno za seljane, ali su je ovi ostavili za svoju stoku od koje im je ovisio opstanak. A onda je Ajvaz Dedo odlučio da se moli Bogu za vodu. Kaže se da to što je on odlučio da moli za vodu, a ne za kišu je dokaz snage molitve. Ajvaz Dedo je molio 40 dana, i na 40 dan velika stijena u blizini sela počela se tresti, i stijena se razdvojila. Iz procjepa je potekla voda. Novost se brzo proširila i muslimani i kršćani dolaze ovamo da vide izvor i veliko ždrijelo koje je nastalo zemljotresom. Sa toga mjesta voda nastavlja da teče i muslimani ovdje dolaze iskazati svoju zahvalnost i nastoje održati sjećanje na Ajvaz Dedu i tradiciju posjete ovom mjestu.

 Visoko - Iako se nalazi samo dvadesetak minuta vožnje od Sarajeva, grad Visoko politički i administrativno pripada Zeničko - dobojskom kantonu u centralnoj Bosni. Gradić je veoma poznat po kožarskom zanatu koji se ovdje prakticira već 500 godina.  Stručni arheolog sa prestižnog američkog univerziteta Huston, Semir Osmanagić, specijalist za proučavanje piramida, tvrdi da je pronašao prvu i jedinu piramidu u Evropu. Za planinu Visočicu, dom srednjovjekovnih bosanskih tvrđava, vjeruje se da je djelo ljudskih ruku, perfektne simetrične strukture zvane piramida. Arheološka iskopavanja daju za pravo ovim tvrdnjama, dok eksperti i mediji iz cijeloga svijeta pomno prate dešavanja vezana za ovo čudesno otkriće.

 Bosanski Ljiljan(Lilium Bosniacum)- Lilium bosniacum (Beck) Beck ex Fritsch) je vrsta ljiljana koja se moze naci samo na Bosanskohercegovackim podruciama. Dugo je smatran podgrupom Lilium pyrenaicum-a i/ili Lilium carniolicum-a, ali je 2005 dobio svoju grupu. Lilium bosniacum doseže visine između 30 i 90 centimetara. Ovaj Bosanski simbol je uzeo za svoju zastavu Kotromanic te od 1992 Bosanska Armija i postala zastava Republike Bosne i Hercegovine.

 Tornjak - Ova pasmina živi na području BiH hiljadu godina unazad, o čemu svijedoč i pisani dokument. Kroničari su ovog psa registrirali prije deset stoljeća pod nazivom Kanis montanus - planinski pas, a od davnina ga je naše domaće stanovništvo nazivalo Tornjak. Tornjak je kao autohtona pasmina registrovan 9. 5. 1981. godine pod imenom "Bosansko-hercegovački pastirski pas- tornjak".

 Bosanski Sargan - Bosanski Sargan (Vipera berus bosniensis), je zuto smedze boje sa isprekidanom ledznom sarom koja je najcesce u vidu tamnih poprecnih pruga. Rijetko naraste iznad 40-tak cm. Hrani se skakavcima i manjim zivotinjama. Naseljava planinske rudine i veoma cest je na Bjelasnici. 

 

 Lutvina kahva - Lutvina Kahva se nalazi na samom ulazu u Travnik sa istocne strane, iz pravca Sarajeva ili Zenice. Nekada je pored hladnog i bucnog potoka Sumece, bila skromna drvena kucica u kojoj navodno, bila Lutvina Kahva, tacno preko puta koji je prema Sarajevu gradio Omer pasa Latas, imala je 18.6.1887 godine jednog neobicnog, ali vrlo vaznog gosta. Naime, na svom putu po Bosni gdje je vrsio inspekciju konjickih jedinica, u ovoj kahvani krace vrijeme zadrzao se austrijski nadvojvoda i austrougarski prijestonasljednik Rudolf Karl Franz Josef, jedinac Cara Franje Josipa i Elizabete Bavarske. Ugledni gost je prilikom zadrzavanja popio kahvu i poklonio dukat vlasniku zbog izvanredno ukusne kahve, vlasnik je zatim godinama kasnije cuvao u posebnoj vitrini na zidu taj isti dukat, dzezvu i fildzan iz kojeg je princ popio velicanstvenu kahvu!